10.02.2008.
Na sjevernim obroncima Zagrebačke gore smjestila su se stara naselja: Šestine, Gračani, Remete, Bukovac, Markuševec i Čučerje, danas uključena u četvrti užeg područja grada Zagreba. Širenje grada, ubrzani ritam modernog življenja i bespoštedna gradnja u tim prigorskim naseljima uzimaju danak i mijenjaju kako krajolik tako i društvene odnose no kulturno-umjetnička društva tih podsljemenskih naselja čuvaju, njeguju i promiču bogatu tradicijsku kulturnu baštinu i njezine prepoznatlive vrijednosti ne dopuštajući da one postanu isključivo muzejski primjerak ili fragmentirani ostaci bogate prošlosti koja se komercijalizira za potrebe turističke ponude.
Promicatelji bogatog folkornog nasljeđa i narodnog stvaralaštva članovi su kulturno-umjetničkih društava sa dugom i bogatom tradicijom: HKPD «BOSILJAK» Čučerje, osnovano 1896., HSPD «SLJEME», Šestine, osnovano 1896., HSPD «PODGORAC», Gračani, utemeljeno 1907., HKUD «PRIGOREC», Markuševec iz 1923., KUD «FRANKOPAN-REMETE» i FIS «REMETE», nasljednici društva iz 1920. te KUD «BUKOVAC» također nasljednik starijeg društva oformljenog početkom 20. stoljeća. Svako od ovih društava danas broji između 120 i 150 članova, a osobito se ponose svojim brojnim podmlatkom kao jamstvom za daljnje očuvanje naših tradicijskih i kulturnih vrednota. Kao promicatelji hrvatske kulturno-umjetničke baštine članovi društava sudionici su svih značajnijih državnih i međunarodnih smotri folklora te članovi uglednih europskih folklornih udruženja kao što su IGF i CIOFF.
Tijekom desetljeća postojanja, Društva su se, srodna po svom kulturnom nasljeđu, običajima, plesovima i pjesmama, a često i rodbinskim vezama svojih članova , udruživala u razne udruge od kojih je svakako najvažnija i najpoznatija Seljačka sloga, a u spomen na to sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća i na nagovor entuzijasta osnovana je udruga prigorskih društava koja je svake godine održavala kulturno-umjetničku manifestaciju «Prigorski dan», svake godine u drugom od pojedinih naselja, sa ciljem zbližavanja i druženja.
Tijekom devedesetih aktivnosti udruge zamrle su zasjenjene političkim previranjima i ratom, međutim 2002. godine grupa predstavnika društava i istinskih entuzijasta inicirala je obnovu udruge prigorskih, podsljemenskih društava i tako nastavila dugogodišnju tradiciju kulturno-umjetničke manifestacije «Prigorski dan», tradicionalno u KD «Vatroslav Lisinski».
Cilj je koncerta upoznati šire građanstvo sa bogatstvom i raznovrsnošću kulturno-umjetničke baštine kako zagrebačkog Prigorja, te tako i prikazati svoj trud u očuvanju istog cijele naše domovine. Tako se tijekom priredbe tipično prigorski motivi i običaji isprepliću sa plesovima i napjevima cijele Hrvatske. Središnje točke priredbe su «Mladost Prigorja», u kojoj najbolji predstavnici podmlatka svih društava izvode splet prigorskih pjesama i plesova: rogozek, sukačko, polku i drmeš sa karakterističnom drmačicom, te točka 100 tamburaša sa solistima svih društava.
Prenošenjem ove priredbe u KD «Vatroslav Lisinski», organizacioni odbor nada se da će utemeljiti novu dugogodišnju tradiciju kulturno-umjetničke manifestacije koja se više neće održavati na marginama kulturnog događanja grada Zagreba u sklopu smotri folklora u predgrađima, već postati sastavni dio kulturne i turističke ponude naše metropole. Jer zaboravimo li tko smo i što smo bili, svoju povijest i svoje karakteristične običaje i lijepe stare navade, kako ćemo u svijetu sveopće globalizacije i gubljenja granica zbog suvremenog načina življenja i moderne tehnologije zadržati i ostati ponosni na svoj jedinstveni identitetitet.